Dejan Đorić – Pogled iskosa

Pogled iskosa
Piše Dejan Đorić
II Bijenale fantastike

Jedna od dve preovlađujuće stilske formacije u srpskoj umetnosti kada je reč o štafelajnom slikarstvu je fantastika. Druga je realizam i obe ove slikarske veroispovesti potiču iz devetnaestog veka. Premda najsnažniji razvitak fantastike počinje od šezdesetih godina prošlog veka, pogrešno je rodoslov srpske i krajnje joj srodne crnogorske fantastike izvoditi od grupe Mediala. Još je Uroš Predić naslikao čisto iracionalne slike a u znaku oneobičenog su celi opusi Leona Koena sa početka dvedesetog veka i Milene Pavlović-Barili između dva svetska rata. Ne treba zaboraviti ni beogradski međuratni nadrealizam, direktno povezan sa pariskim, jer je po mnogima Mediala nastavak nadrealizma. Miro Glavurtić je održavao kontakte sa Markom Ristićem, vođom srpskih nadrealista, koji je pozitivno pisao o Olji Ivanjicki a imao loše mišljenje o Miliću od Mačve.

Srpski i crnogorski slikari fantastike čine brojčano malu umetničku scenu u odnosu na svetsku ali po snazi izraza su među najjačima. Pre svega zahvaljujući programima likovnih akademija gde su predavali pariski đaci, ovde se neguje fantastika na osnovu likovnosti, plemenitost slikarskog i crtačkog izraza a ne kao u svetu sve prisutniji hiperrealizam, ilustrativnost, morbidnost i patologija. Naši slikari se klone koliko je to moguće u tako slobodnom izrazu kakav je fantastika proizvoljnosti i nedoslednosti, mnogi od njih imaju složeni sistem i filozofiju stvaralaštva.

Prvo Bijenale fanastike održano pre dve godine u Beogradu, Novom Sadu i Valjevu privuklo je više hiljada posetilaca, bio je to potpuni uspeh. Sadašnje se održava u Kolarčevoj zadužbini do 15. oktobra a zatim će od 2. 12. 2023. do 15. 1. 2024. biti prikazano u Modernoj galeriji Valjevo. I ova smotra privlači veliki broj gledalaca kvalitetom slika; povećan je izlagački format, vrednost glavne nagrade i smanjen broj izlagača. Gran pri je dobio Sergej Aparin i njegova slika je izvesno među najboljim na ovoj izložbi. Nagradu „Perspektiva”, podstrek za stvaralaštvo mladih do 35 godina dobila je Marijana Rakićević a Nagradu za životno delo žiri je dao Mihailu Đokoviću Tikalu. Bili su formirani posebni žiriji za izbor slika i nagrade a tu su kao i na prošloj smotri dela gostiju iz inostranstva. Ceo katalog je krajnje uzoran, odštampan u najboljoj srpskoj štampariji Birograf, svi tekstovi prevedeni na engleski jezik i angažovan istoričar umetnosti (Irina Tomić) za duži stručni uvodni tekst opšteg tipa o fenomenu fantastike. Raduje prisustvo mladih stvaralaca koje pokazuje da ovaj složeni, teški vid umetnosti i dalje živi u našoj sredini. Iza celog ovog uspeha stoji organizator, Mića Mihajlović i njegov sin Mijat, vlasnici Fondacije Mihajlović Feniks, veće kolekcije slika, pretežno magičnog karaktera. Kao u najboljim danima srpske kulture spojili su se ljubav za umetnost, kolekcionarstvo i finansijska moć firme Grading.